Početna strana > Hronika > Na današnji dan: Položen kamen temeljac Petrovaradinske tvrđave; počela proizvodnja Zastave 750 - legendarnog "Fiće"; SAD od Rusije preuzele suverenitet nad Aljaskom; Milo Đukanović odbio učešće u vladi SR Jugoslavije
Hronika

Na današnji dan: Položen kamen temeljac Petrovaradinske tvrđave; počela proizvodnja Zastave 750 - legendarnog "Fiće"; SAD od Rusije preuzele suverenitet nad Aljaskom; Milo Đukanović odbio učešće u vladi SR Jugoslavije

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 18. oktobar 2018.

Na današnji dan 1756. godine umro je Visarion Pavlović, episkop bački. Rodom je bio iz Sent-Andreje. Osnivač je Latinsko-slovenske škole u Novom Sadu 1731. koja je imala rang niže realne gimnazije, kao i prve gradske bolnice 1741. Škola je znatno doprinela formiranju naraštaja srpske građanske inteligencije u Vojvodini. U njoj je izvesno vreme predavao i Jovan Rajić (1763-1767). Knjige su uglavnom pribavljane iz Rusije. Sagradio je 1741. vladičanski dvor u Novom Sadu, koji je razoren prilikom strahovitog bombardovanja Novog Sada 1849. Današnji vladičanski dvor bačkih episkopa sagrađen je 1901. po projektu Vladimira Nikolića, na mestu starog, u Zmaj Jovinoj ulici. Pavlović je važio za energičnog, pa i prekog čoveka, ali je bio i veoma preduzimljiv. Na mestu bačkog episkopa nasledio ga je Mojsije Putnik.

Na današnji dan 2006. godine preminuo je akademik Zvonko Marić, istaknuti naučnik u oblasti teorijske fizike. Rođen u Bujanovcu, studirao je fiziku u Beogradu i Zagrebu (kod Ivana Supeka) i u školi za teorijsku fiziku Nila Bora u Kopenhagenu. Marić je godinama bio najistaknutija ličnost teorijske fizike u Srbiji. Od 1960. do 1970. rukovodio je Laboratorijom za teorijsku fiziku u Institutu u Vinči. Istovremeno je počeo da razvija saradnju sa francuskim Institutom za nuklearne nauke u Orseju i Institutom Anri Poenkare u Parizu. Pet godina po osnivanju Instituta za fiziku, 1970. godine, Marić postaje rukovodilac novoosnovane laboratorije za Teorijsku fiziku. Od 2000. bio je predsednik odnosno član upravnog odbora Instituta.

31 - U Rimu uhapšen i pogubljen pretorijanski prefekt Sejan pod opužbom za veleizdaju. Sejan je u periodu od 27. do 31. bio de facto vladar Rimskog carstva u ime cara Tiberija koji se povukao na ostrvo Kapri.

1216 - Preminuo Jovan bez Zemlje, engleski kralj.

1405 - Rođen Enea Silvio Pikolomini, papa Pije II od 1458.

1469 - Kraljica Izabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Ferdinanda II, čime su pod jednom krunom ujedinjene gotovo sve španske hrišćanske zemlje.

1663 - Rođen Eugen Savojski, austrijski vojskovođa

1685 - Francuski kralj Luj XIV izdao je Edikt iz Fontenbloa, kojim je poništen Nantski edikt (iz 1598), čime su hugenoti (protestanti kalvinisti) su lišeni verskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri IV. Oko 200.000 hugenota, uglavnom intelektualaca, je nakon toga emigriralo u susedne zemlje.

1692 - Postavljen je kamen temeljac Petrovaradinske tvrđave kod Novog Sada, koja je postala jedno od najznačajnijih austrijskih strateških utvrđenja u borbi protiv Turaka.

1692 - Izaslanik cara Leopolda I Habzburškog knez Kroj postavio je kamen temeljac sadašnje Petrovaradinske tvrđave, na ruševinama srednjovekovnog utvrđenja na uzvisini 40 metara iznad Dunava. Nova tvrđava sastojala se od Gornjeg i Donjeg grada, imala je visoke bedeme i bila okružena šančevima s vodom. Iz naselja Petrovaradinski Šanac na suprotnoj strani Dunava izrašće vremenom Novi Sad.

1697 - Rođen je italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto, jedan od najboljih pejzažista 18. veka, majstor dočaravanja atmosfere i vedrog prozračnog kolorita. Najviše je slikao Veneciju, njene kanale i palate.

1797 - U mestašcu Kampoformio sklopile su mir Austrija i Francuska, kojim je ukinuta Mletačka republika. Francuska je preuzela mletačke posede u Albaniji i ostrva u Jonskom moru kao i austrijsku Nizozemsku (Belgija), a Austrija Veneciju, Istru, Kvarner, Dalmaciju i Boku Kotorsku. Sve ove teritorije će Francuska preuzeti od Austrije 1809. Bečkim mirom.

1847 - Rođen Aleksandar Nikolajevič Lodigin, sovjetski pronalazač.

1856 - Rođen je srpski geolog i političar Jovan Žujović, geolog svetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, član niza naučnih društava. Osnovao je Srpsko geološko društvo i Mineraloško-geološki zavod i pokrenuo časopis "Geološki anali Balkanskog poluostrva". Autor je brojnih radova iz oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar prosvete i spoljnih poslova Kraljevine Srbije i jedan je od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića. Dela: "Geologija Srbije I i II", "Topografska i petrografska geologija", "Opšta geologija".

1860 - Britanske trupe spalile su do temelja Juanmingjuan, letnju carsku palatu u Pekingu.

1865 - Umro je engleski državnik Henri DŽon Templ, poznat kao lord Palmerston, dva puta premijer između 1855. i 1865. Organizovao je "Opijumski rat" protiv Kine i Krimski rat protiv Rusije i bio je inicijator gušenja antikolonijalnih ustanaka u Indiji i Kini.

1867 - Ceremonijom u Sitki, tada Novoarhangelsk, Aljaska, SAD su od Rusije formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za samo 7,2 miliona dolara. Aljaska je 1959. postala 49. savezna država SAD.

1871 - Preminuo Čarls Bebidž, engleski matematičar, otac računarstva

1893 - Umro je francuski kompozitor Šarl Guno, s Kamijem Sen Sansom glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19. veka. Operama "Romeo i Julija" i "Faust" suprotstavio se italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha (Ave Maria).

1907 - Zaključena je Druga međunarodna mirovna konferencija u Hagu, na kojoj su kodifikovana brojna pravila međunarodnog prava, posebno ratnog. U radu skupa učestvovale su 44 države, uključujući Kraljevinu Srbiju.

1910 - Rođen je srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković, koji je u Pragu završio Konzervatorijum i Majstorsku školu, gde je i doktorirao. Bio je profesor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu, dirigent Beogradske filharmonije i saradnik više časopisa. Između dva svetska rata učestvovao je u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, bavio se muzičkom kritikom. Uhapšen je 1942. u okupiranom Beogradu i streljan. Dela: simfonijske poeme "Ozareni put", "Burevesnik", "Herojski oratorijum", balet "Čovek koji je ukrao sunce".

1919 - Rođen je kanadski državnik Pjer Eliot Trudo, premijer od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984.

1921 - Rođen je DŽes Helms, američki republikanski senator i vodeći konzervativni političar. Poznat po nadimku "senator Ne", Helms je, između ostalog, upamćen po protivljenju slanju američkih trupa u Bosnu, blokiranju ratifikacije međunarodnih sporazuma, među kojima i Sveobuhvatnog sporazuma o zabrani nuklearnog testiranja, kao i protokola iz Kjota o globalnom zagrevanju. Radio je i kao urednik u novinama i televizijski komentator, a u Senat je prvi put ušao 1972.

1922 - Osnovana je Britanska radio kompanija (BBC).

1925 - Rođena je grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. veka u borbi protiv vojne uprave, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedeljom", "Fedra", "Pobednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".

1926 - Rođen Čak Beri, američki kompozitor i pevač, začetnik rokenrola.

1931 - Umro je američki pronalazač Tomas Alva Edison, koji je zadužio svet brojnim pronalascima, poput sijalice s ugljenim vlaknom, fonografa (gramofon), mikrofona, fonometra. Usavršio je i telegraf i akumulator, znatno poboljšao dinamo-mašinu, pronašao kinetoskop i prvi primenio celuloidnu filmsku traku od 35 milimetara. Sagradio je prvi filmski atelje u svetu. Registrovao je više od hiljadu pronalazaka, a savremenici su ga smatrali "prvim dobrotvorom čovečanstva".

1931 - Rođen je Svetozar Stojanović, srpski filozof i politički teoretičar. Rođen je u Kragujevcu, školovao se i doktorirao u Beogradu 1962. Pripadao je grupi nastavnika koji su uklonjeni sa beogradskog Filozofskog fakulteta 1974. Dela: "Savremena meta-etika", "Između ideala i stvarnosti", "Istorija i partijska svest", "Na srpskom delu Titanika".

1955 - Počela proizvodnja Zastave 750 - jednog od simbola SFRJ. U periodu od 30 godina proizvedeno je 923.487 primeraka "Fiće" koji je nezvanično proglašeno za „nacionalnu klasu“.

1956 - Rođena Martina Navratilova, jedna od najboljih teniserki svih vremena.

1960 - Rođen Žan-Klod van Dam, belgijski glumac.

1962 - Preminuo Svetislav Ivan Petrović, srpski glumac, koji se prvi proslavio na filmskom ekranu u Evropi, između dva svetska rata.

1967 - Sovjetski vasionski brod „Venera 4“ ušao je u atmosferu Venere kao prva letelica u istoriji astronautike i emitovao podatke na Zemlju. Kontakt je izgubljen kada je brod bio na 27 kilometara iznad površine Venere.

1977 - U akciji nemačkih specijalaca na aerodromu u Mogadišu ubijena su tri Palestinca, otmičara putničkog aviona nemačke kompanije Lufthanza. Oslobođeno je svih 86 putnika, koji su pet dana bili taoci otmičara.

1982 - Umro je francuski državnik Pjer Mandes Frans, vođa levog krila Radikal-socijalističke partije, koji je postavši predsednik vlade 1954. okončao francusku vojnu intervenciju u Indokini. Vlast je izgubio 1955. zbog privrednih problema i pobune u Alžiru. U Drugom svetskom ratu borio se u Pokretu otpora do 1942. posle čega se prebacio u London i učestvovao u vazduhoplovnim akcijama saveznika u sastavu bombarderske grupe "Loren".

1989 - Generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Nemačke Erih Honeker je odmah posle posete Berlinu sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova podneo ostavku iz "zdravstvenih razloga", a za novog šefa partije izabran je Egon Krenc.

1991 - Na drugom plenarnom zasedanju Konferencije o Jugoslaviji u Hagu predsednik Srbije Slobodan Milošević odbio je predlog Deklaracije o Jugoslaviji kojom je bilo predviđeno da bivše federalne jedinice postanu suverene i nezavisne republike, međunarodno priznate. Predsednik Srbije je kasnije odbio sve ostale verzije „Sporazuma za opšte rešenje krize“ u bivšoj SFR Jugoslaviji koje su nudili međunarodni posrednici.

1991 - Televizija Beograd počela je da emituje program preko satelita.

1998 - Najmanje 700 osoba poginulo je prilikom eksplozije naftovoda na jugu Nigerije.

1998 - U požaru na najvećem naftovodu u Kolumbiji, izazvanom bombaškim napadom levičarskih gerilaca, poginule su 62 osobe.

1998 - Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu je, na kraju šestodnevne posete Kini, razgovarao s kineskim predsednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na najvišem nivou dve strane od 1949.

2000 - Predsednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je učešće u vladi SR Jugoslavije i založio se za nastavak političkog dijaloga Srbije i Crne Gore o novoj državnoj zajednici. Đukanović će u narednom periodu tražiti da dve federalne jedinice prvo dobiju međunarodno priznanje, a potom da formiraju savez.

2000 - Senat SAD odobrio je prodaju hrane i lekova Kubi, što je bila krupna promena u politici strogog embarga koji je protiv te karipske zemlje Vašington zaveo četiri decenije ranije.

2001 - Četvorica sledbenika Osame bin Ladena, vođe terorističke organizacije Al Kaida, osuđeni su u Njujorku na doživotnu robiju bez prava žalbe za bombaške napade koje su izvršili 1998. godine na američke ambasade u Africi.

2002 - U centru Moskve atentatori su ubili gubernatora ruske dalekoistočne Magadanske oblasti Valentina Cvetkova.

2005 - Umro je ideolog perestrojke Aleksandar Jakovljev, prvak grupe proliberalno opredeljenih sovjetskih komunista, koji je formulisao ideju reforme Sovjetskog Saveza, poznatu kao perestrojka.

2006 - Umro Zvonko Marić, srpski akademik, fizičar.

2007 - Najmanje 133 osobe poginule su dok je više od 450 povređeno, u Karačiju, u napadu na konvoj u kojem se nalazila bivša pakistanska premijerka Benazir Buto, koja se vratila u zemlju posle osmogodišnjeg egzila. Meta napada bio je kamion-platforma, na kojem se Buto vozila od aerodroma, pozdravljajući stotine hiljada svojih pristalica na ulicama najmnogoljudnijeg pakistanskog grada.

2013 - Vlasti Etiopije predstavile su prvu fazu programa svemirskog istraživanja, otvorivši i najveću istočnoafričku opservatoriju. Program predvodi poznati etiopsko američki fizičar Solomon Bilej a finansira etiopsko-saudijski tajkun Mohamed Alamudi. Osim Etiopije u Africi svemirski program ima i Južna Afrika.

2016 - Preminula Suzana Šuvaković Savić, srpska operska pevačica (sopran).

2017 - Poginuo  Isam Zahredin, sirijski general-major, borac protiv terorizma, junak odbrane Deir ez Zora i simbol nacionalnog otpora.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner